|
ŠTENE – UPUTSTVO ZA RUKOVANJE
HRANIDBA: Preporučam hraniti psića sa kvalitetnim gotovim hranama (granulama) tipa EUKANUBA, HILLS, NUTRAM, PRO PLAN i sl. Dok je mali jede 3-4 puta dnevno u količini koja je navedena na pakovanju hrane. Do starosti od 5 mj. (dok ne promjeni zube) treba hranu omekšati prije davanja desetak minuta toplom vodom (NIKAKO MLIJEKOM). Kako pas raste količina hrane se povećava a broj obroka smanjuje, tako da odrastao pas u konačnici jede jedamput ili eventualno dva puta dnevno. Od kuhanih hrana može se davati posno meso uz dodatke kuhane riže, tjesta, palente, povrća (osim mahunarki i kupusa). Soli upola manje nego za čovjeka. Bez začina! Meso može jesti i sirovo ako je zdravstveno ispravno. Od mliječnih stvari dolaze u obzir samo fermentirani proizvodi (jogurt, acidofil, svježi sir i sl.), od običnog mlijeka često dobiju proljev. Voće psi načelno vole (naročito grože, banane, marelice) i može se davati. Riba je odlična ali treba paziti na kosti! Hranu uvijek davati na obroke, u istu posudu i na istom mjestu. Ostatak hrane ukloniti. Posuda sa svježom vodom jedino je što je psu dostupno cijelog dana. NE SMIJE JESTI: Kosti pileće, janjeće i kosti divljači, bombone, kolače, čokolade (osim onih za pse), bjelanjce od jajeta, ljuto, hladno, vruće, pljesnivo, zamrznuto i sl. HIGIJENA DLAKE I KOŽE: Kupanje šamponom za pse, čim rjeđe to bolje. Kupanje u vodi, moru, rijeci koliko želi. Nakon mora oprati ga slatkom vodom. Sušenje frotirom i fenom osim ljeti kad je dovoljno toplo da se sam posuši. Češljanje dugodlakih pasmina svaki drugi-treći dan da se dlaka ne zapetlja. Oči čistiti kapima Visine ili Acidi biorici 3% (kupite u ljekarni), po potrebi. Kod dugodlakih pasmina često se dešava da dio dlake ulazi u oko te se po njemu spištaju suze koje u kiombinaciji sa prašinom stvarsju idealnu podlogu za razvoj razni mikroorganizam, gljivica i sl. Radi toga je higijena oka vrlo važna. Kod nekih pasmina a njčešći primjer je maltezer javlja se crvena obojenost ispod i oko oka, takozvani „očni kamen“ (augenstein). Pravog lijeka za to nema, može se održavati u granicama normale raznim kapima kupljenim u vet.apotekama ali usprkos tome izlagači maltezera svoje pse prije izložbi „blajhaju“ ili ti izbjeljuju. Oni vam to neće priznati ali je baš tako! Dlaka između prstiju i jastučića šiša se redovito tako da pas hoda na jastučićima a ne na busenima dlake. Dlaka koja raste iz uha dugodlakim psima treba se svakih 1-2 mjeseca čupati naglim kratkim i snažnim trzajem prstima ili peanom. Unutrašnjost uha treba redovito čistii (Otifree kapi)i nježni postupak vatom i vatenim štapićima i po potrebi liječiti upalne i paraziske procese. Toje bolje prepustiti veterinaru no u koliko ga nema u blizini dobro je imati za tu svrhu Otiprin kapi. Nokte skraćivati isključivo specijalnim kliještima, prema potrebi. CJEPLENJE: Ponoviti cjepljenje protiv „dječijih bolesti“ u okviru tjedan dana od navedenog datuma u knjižici, odnosno tri tjedna od prvog cjepljenja a za dalje se konzultirati s veterinarom. Ja preporučam još jedamputa to isto cjepivo nakon mjesec dana. Bjesnoću cjepiti sa minimalno 4 mj. (iako zakon kaže 3mj.),. Tom prilikom će mu ugraditi i mikročip pod kožu na lijevoj strani vrata (prilično bolan zahvat ali mora se!) Sva cjepljenja ponavljaju se u kasnijem životu jedamputa godišnje. Do ponovljenog cjepljenja protiv štenećaka i parvoviroze štene treba čuvati od kontakta s nepoznatim psima i ne izvoditi ga na mjesta gdje takvi psi i mačke dolaze (KARANTENA). PARAZITI: Za zaštitu od buha i krpelji u ljetnim mjesecima koristiti kapi FRONTLINE COMBO, ADVENTIX, STRONGHOLD ili ADVOCATE u dogovoru s veterinarom a najbolje je da vam on to i instalira na psa..Svi navedeni preparati dosta koštaju a kratko traju, ponekad je praktičnije (a i bitno jeftinije) staviti kvalitetnu ogrlicu protiv kožnih parazita. One kvalitetnije „drže“ i do 5 mjeseci. Čišenje od crijevnih parazita kod štenaca svakih 1-1,5 mj. Do godinu dana, pasa BANIMINTH, ili tabletice PRATEL, DRONTAL i sl. (dobijete kod veterinara) HIGIJENA U STANU: Krizni period je na početku priče! Neki to savladaju za par dana a neki sa par mjeseci. Što ga bolje promatrate, prije će te savladati problem. Primjetiti će te predradnje za traženje odgovarajućeg mjesta za nuždu. Ako ga na vrijeme primjetite iznesite ga na predviđen prostor, i to je to. Što više puta u tome uspijete, put do reda bit će kraći. Pravilo je jedino da se prazne redovito nakon spavanja i jela, sve ostalo u vašim je rukama. Postoji i drugi način-mokrenje na novine. Psi lako nauče ići na deblji sloj novina koji mu postavite na prikladnom mjestu s pločicama. Uz malo poticaja i blagih ukora štene brzo nauči. Nakon nekog vremena te novine iznesemo iz stana na mjesto gdje želimo da on to obavlja i vodimo ga tamo. SMJEŠTAJ I OSTALO: U stanu najbolji su plastični ili „štepani“ krtevetići s jastukom. Postavljaju se na mirnije mjesto ali ipak da pas dovoljno može pratitui vas i vi njega. Ne dizati ga na visoko i ostavljati dok god on sam tamo ne može skočiti. Pad sa visine često je poguban. Za male pasmine preporučam umjesto ogrlice kupiti ormu od najlonskih remenčića koji idu ispod nogu preko prsa i rasterećuju opterećenje od navlačenja povodnikom. Češalj može biti metalni s rijetkim i gustim zubima, četka s zakošenim čeličnim iglicama koje na vrhovima imaju plastične kuglice protiv ogrebotina. Od malena ga učiti na što češće četkanje i češljanje. RODOVNICA; KNJIŽICA; IZLOŽBE : Rodiovnica je dokument o porijeklu psa. U njoj su upisani preci unatrag nekoliko generacija, njihove ocjene i uspjesi na izložbama. Ona služi za učešće na izložbi i za odabir odgovarajućeg „bračnog partnera“ kako nebi došlo do neželjenog parenja u srodstvu. Kako je kinologija siromašna nauka a kinološka društva i klubovi žive tek od entuzijazma nekolicine zaljubljenika u svakom gradu i oni će vam nastojati uzeti malo „love“ gdje god je to moguće. Najgore je od svega što malo toga ide njima već se 99% šalje u Hrvatski kinološki savez u Zagreb, gdje zapravo sjede i primaju plaću oni koji najmanje od te love zaslužuju. Pa će te tako ako imate ambicija ići na izložbe morati platiti razne članarine, nostrifikacije, ovjere, exporte, prijave itd. Same izložbe su najčešće vrlo razočaravajuće i naporne za nove vlasnike i amatere. Kao u svim sportovima to je splet korumpiranih sudaca, bulemente istih izlagača i „hendlera“ koji drže konce čvrsto u svojim rukama i koji će u svakoj situaciji podsmjehom ispratiti amaterski pokušaj da im preotmete neku od titula na izložbi. Uz to cijeli dan će te provesti u abnormalnoj gužvi, galami i strci, vaš pas okružen hrpom ogromnih psina koje laju, skaču i reže, ljudi koji se guraju i gaze, škripavi razglas i sendvič i kola po cjeni Sheratona. Pa sad ako vam se sviđa izvolite, ali vjerujte da je baš tako! No pojavila se na hrvatskoj kinološkoj sceni nova, u Europi dugo godina priznata međunarodna kinološka organizacija UCI (United kennel clubs international) koja u Hrvatskoj nastupa preko KINOLOŠKOG SABORA HRVATSKE, sa sjedištem u Karlovcu, adresa: Gundulićeva 8, p.p. 106, www: kinoloski-sabor-hrvatske.hr, GSM 098-972-5135, mail:
This e-mail address is being protected from spam bots, you need JavaScript enabled to view it
Oni imaju daleko liberalnije uvjete uzgoja, odnosno omogućavaju i amaterima da njihovi čistokrvni štenci dobiju rodovnice, imaju pravičniji način takmičenja na izložbama tako da svaki više puta odlično ocjenjeni pas može dobiti titulu. Orjentirani su na „obine“ ljude, vlasnike i ljubitelje pasa, Uz to rodovnice su im puno lijepše i kvalitetnije, osoblje ljubazno i „voljno pomoći“. Jest da su novi, slabiji od HKS-a ali su prihvatljiviji za običnog čovjeka. Cjepna karta je dokument o zdravstvenom tretmanu psa, ujedno je i putovnica za putovanje zemljama Europske zajednice. Za putovanje po Hrvatskoj dovoljno je da su u nju upisana i veterinarskim pečatom i potpisom ovjerena sva cjepljenja, upisani svi podaci o psu i vlasniku, dok za putovanje u zemlje EU treba biti ovjerena od ovlaštenog veterinarskog inspektora. LITERATURA: Literatura o psima koju će te pronaći u knjižarama na hrvatskom jeziku, nažalost je vrlo oskudna i u većini slučajeva nedorečena, usudio bih se reći beskorisna, sve su to „knjižuljci“ tipa „zgodne slikice“, par korisnih savjeta i hrpa dijametralno suprotnih savjeta. Ali postoji nekoliko solidnih djela i jedno koje se usuđujem nazvati „biserom“ u najljepšem smislu te riječi, knjiga spoj umjetnosti, nauke i literarne vještine. Zbog toga je svaki vlasnik psa, ljubitelj prirode mora imati u svojoj biblioteci jer to je „kinološka biblija“, svaki veterinar i svaki onaj tko ima ikakve veze sa veterinom mora je imati jer to je vrhunski udžbenik veterine i kinologije. Knjiga se zove „U POTRAZI ZA PSOM“, autorice Tamare Ferari Miškulin dr.vet.med. i vrhunskog fotografa, svjetskog putnika a također i kinologa Želimira Černelića. Zato ne eksperimentirajte, kupite najbolje i vjerujte da svaka kuna izdvojena za ovo djelo zaista vrijedi. Ostale dvije koje najtoplije preporučujem teško je pronaći u knjižarama (možda lakše u antikvarijatima) jer su starijeg izdanja ali zasigurno zaslužuju da ih spomenem. To su: „PAS U KUĆI“ Šandora Horvata i „ENGLESKI KOKER ŠPANIJEL“ gospođe Vesne Mišak. VETERINARi: Dobar veterinar je drugi dio priče, zapišite odmah njegove brojeve jer u panici teško se pronađu. Često psići oboljevaju zbog pogeški vlasnika i zbog neznanja, a onda je bitno imati kvalitetnog veterinara s odgovarajućom opremom i znanjem i dakako ljubavlju za pse. U 35 godina „bavljenja“ sa psima susretao sam se sa previše slučajeva veterinarskog nepoznavanja pasa i kinologije, nedovoljno osjećaja i stručnog znanja ali isto tako ima nemali broj vrhunskih stručnjaka, velikog srca spremnih i sposobnih da Vam pomognu kad zatreba. Radi toga nudim Vam nekoliko „favorita“s kojima imam pozitivna iskustva što ne znači da nema još dobrih ali jednostavno ih nisam upoznao. U koliko ste u mogućnosti posjećujte ove ambulante: „BUBA“ veterinarska ambulanta za male životinje, Selska 92 d, ZAGREB, 01-3771-761, www.buba-vet.hr, „NOA“ ambulanta za male životinje, V.Poljanice br.2 (Dubrava)ZAGREB, 01-2923-202, 098-9112-948, www.noa-vet.com, „NOVO BRESTJE“ ul.Orhideja 89, SESVETE-ZAGREB, 01-2012-068, www.veterina-brestje.hr, „KUĆNI LJUBIMCI“ ambulanta za male mesojede, Kozala 51, RIJEKA, 051-514-399 , www.ferarica.com „TRSAT“ veterinarska ambulanta, Josipa Kuflaneka 4, RIJEKA, 051-216-042 „PET PLUS“ veterinarska ambulanta, Senjska 38, KARLOVAC , 047-421-136 „RAUNIG“ veterinarska ambulanta, Roseweltova 1 (Bačvice) SPLIT, 021-488-700 I NA KRAJU: Za sve što nije rečeno volim da pitate prvo mene. Moj mobitel 098-95 75 150 i telefon 047-416-604 su vam na raspolaganju svaki dan od 7,00 do 23,00 h! Novosti iz moje uzgajačnice možete potražiti na stranici kinološke udruge „OPTIMUS VITA“ www: cavalier-maltezer.com
Želim vam puno lijepih trenutaka sa vašim novim ljubimcem uz jednu lijepu misao preuzetu iz knjige mog kinološkog poznanika, suca, novinara i pisca, jednog od rijetkih „ljudina“unutar kinologije i zaljubljenika u pse Šandora Horvata! NEKI LJUDI SKROMNIM JEDRIMA SVOJIH MALIH LAĐA OPLOVE ČITAV SVIJET, A NIJE MALO ONIH KOJI SA SVOJIH RASKOŠNIH JEDRENJAKA NIKADA NE NAUČE SAGLEDATI NI PRAVU STRANU NAJBLIŽE IM PUNTE. Krešimir Čaić |
